Što znači krenuti na “duhovni put”, ima li ta fraza ikakvoga smisla ili je “duhovni put” život sam takav kakav jest? Odgovor zna svatko za sebe, ako je o tome uopće ikada promišljao. Općenito, duhovnim putovanjem nazivamo  čovjekovo nastojanje da uz materijalnu spozna i svoju duhovnu prirodu, da živi autentičnije i istinski osjeti sebe kao duhovno biće.

Ono što je sigurno za svakoga tko se upustio u avanturu traganja i propitivanju unutrašnjeg duhovnog prostora jest da je zakoračio u polje nepoznatog, neizvjesnog, neočekivanog, često i zbunjujućeg, u polje oduševljavanja, ponekad razočarenja i padanja, pa ponovnog pokušavanja.

U našim se krajevima najčešće pristupa duhovnosti kroz naučenu, tradicijsku religiju u kojoj smo rođeni i kojoj kulturom pripadamo (ili ne pripadamo). Prihvativši takav put, vozimo u životu, po sistemu “gradi kotac kao otac”. Mnogi u okviru religije u kojoj su rođeni zaista zarone u dubinu, dok mnogi pak sistemom autopilota odrađuju obaveze, obrede i sve što se očekuje.

Dio ljudi duhovnost uopće ne zanima. Bave se pojavnostima materijalnog svijeta i svojim svjetovnim poslovima, živeći etično i najbolje što mogu i znaju.

No, postoje i „treći putevi“ i drugačiji izbori.

Splitski učitelj yoge Tonči Gulišija više od dva desetljeća bavi se yogom kao duhovnom disciplinom i praksom. Nakon godina i godina svakodnevne prakse i poučavanja, te osobnih promjena i iskušenja, nedavno je objavio svoju prvu knjigu duhovne poezije “Vatra slobode” (Naklada Bošković, 2019.) u kojoj je kroz stihove opisao svoja iskustva i spoznaje. U njegovim stihovima zasigurno će se pronaći i prepoznati mnogi duhovni tragatelji.

U knjigu je uvršteno 40 pjesama na simboličnih 108 stranica. Broj 108 je sveti broj vedskog učenja. Primjerice, “japa mala” ili yoga brojanica koja podsjeća na krunicu, također sadrži 108 zrnaca uz koju praktikanti u jednom krugu 108 puta izgovore mantru,  naglas ili u sebi.

Gulišija piše i govori jednostavnim i iskrenim jezikom. Riječima se ne razmeće, a o svemu što napiše može se dugo i višeslojno promišljati. Očito je da nema ambiciju biti književnik, niti se zvati pjesnikom. Oslobođen je težnje za tom vrstom identiteta. Stihovima u “Vatri slobode” naprosto je zabilježio svoje unutarnje uvide i imao ih je potrebe podijeliti s ljudima koje takvo što zanima.

Koristi riječi kako što su Život, Duša, cjelina, ja, ego (misleći na ego kao lažni self), Maya (svijet iluzije), um, svijest, otpor, “tamna noć duše” o kojoj govori i Sveti Ivan od Križa. Vatra je u njegovu vokabularu simbol promjene i transformacije bića kroz duhovnu praksu, ali i život sam.

Knjiga je obogaćena fotografijama samog autora s njegovih brojnih putovanja, posebno u Indiju, u kojoj je bio dvadesetak puta, slijedeći vlastiti zov tragatelja. Posljednjih godina sa sobom je vodio grupu prijatelja koji su dobili iskustvo vježbanja yoge baš u Indiji, domovini yogijske duhovne prakse. Imala sam sreću dvije godine za redom biti dio te posebne ekspedicije, te mi je knjiga “Vatra slobode” upravo zato jasna i bliska.

Sjećam se svojih prvih pročitanih knjiga duhovne tematike, stihova sufijskih i kršćanskih mistika kao što su Rumi, Kabir, Gibran, Tagore, Antony de Mello… Knjiga “Vatra slobode” podsjetila me na ove autore. Rekla bih da se  Gulišija ni ne sluteći što je napisao, približio tradiciji mističnog pjesništva.

 

Neprijatelj

Tko ti je neprijatelj?
Tko drugi nego ti,
sam.

Ja je izvor patnje.
Sve bitke su u tebi.
Tvoj um je onaj koji ratove vodi.

Isprazni se,
Od sebe.

Otvorit će se jedan novi Svijet.
Lišen tebe.
U njemu ćeš naći Sebe.

 

Povlačenje

 Povuci se,
u Sebe.
Sada pogledaj Svijet.

Odjednom,
sve je kako treba biti.

Suprotnosti se udruže,
paradoksi povuku
i zavlada Mir.

Dok drama opet ne postane privlačnija,
i opet postaneš malen.

Kada se umoriš od drame,
kada vidiš da si opet ostao gladan,
povuci se.

Ponovo i ponovo,
dok se drama polako ne iscrpi
I Maya ne popusti.

 

Patnja

Bolna i temeljita.
Jedan od zloglasnih alata Inteligencije
kojima ona prenosi svoje lekcije.
Ne popušta tako lako dok ne obavi svoje zadatke.

Ego je tvrda ljuštura.
Obično mu treba jedan takav posjetilac.

Ukaže nam na sve malo u nama,
na sve što smo čvrsto stisnuli.
Pokaže strahove potisnute
duboko u ladicama Svijesti.

Inače mnogo toga ostane zakopano.
Duboko.
I tiho ometa Mir.

Bol je zadnje što nam Život želi.
Iz Suosjećanja šalje patnju da izgori odvojenost
I vrati nas Sebi.

 

Vaga

Bez discipline ja ostaje neviđeno,
Srce zarobljeno.

Bez discipline Svijest spava,
um je gospodar.

Sačuvaj svoju disciplinu.
Pomoći će ti da pronađeš Sebe.

Ostavi 10% za nestašluke,
čuvat će te od krutosti.

Ostavi 10% za pogreške,
čuvat će ti ljudskost.

Ostavi 10%,
čuvat će te od samoga sebe.

 

Vatra slobode