“Iznajmljivači” ostavljeni na cjedilu?

STRANCI U VLASTITOJ ZEMLJI

Nedavno objavljena informacija da samo slovenski državljani posjeduju u Republici Hrvatskoj 110 000 nekretnina, odjeknula je poput praska groma. Trenutno nas je zaglušila a onda ostala potmulo odjekivati danima. 110.000 nekretnina na Jadranu samo u vlasništvu slovenskih državljana. Gdje su tu još nekretnine Italijana, Austrijanaca, Nijemaca…

Koji je konačan broj vikend objekata, „nekomercijalnih turističkih kapaciteta“ na Jadranu ako nastavimo pribrajati i vikendice u vlasništvu hrvatskih građana ?

REGISTRIRANI, KATEGORIZIRANI, ANATEMIZIRANI

Ovu brojku od 110 000 nekretnina u vlasništvu slovenskih državljana zaista treba stalno ponavljati. Ne zbog bilo kakvog lošeg mišljenja o našim susjedima i prijateljima Slovencima, već zbog jedne druge brojke. 100 000 domaćinstava koje pružaju registriranu i kategoriziranu uslugu smještaja turistima. I dok se zbog prve brojke (110 000 nekretnina u vlasništvu slovenskih državljana) popuštaju protuepidemijske mjere i otvaraju državne granice, zbog ove druge brojke se turističkim stručnjacima, savjetnicima Ministarstva turizma „diže kosa na glavi“. Unatoč činjenici da ova druga brojka predstavlja 50% legalnog, registriranog turističkog prometa, stotine milijuna plaćenog poreza na dohodak, plaćene turističke pristojbe, članarine, PDVa…zbog ove druge brojke se baš i ne žuri sa mjerama olakšanja poslovanja i života u „korona eri“.

DO SADA SAMO SMANJENA TURISTIČKA PRISTOJBA I JEDNA RATA POREZA

Do sada je u paketu pomoći turističkom sektoru Ministarstvo turizma prepolovilo turističku pristojbu (u prvih šest mjeseci i nema turističkog prometa), ukinulo kontroverznu pristojbu na pomoćne krevete i odgodilo rekategorizaciju. Ministarstvo financija je velikodušno oprostilo drugu ratu poreza na dohodak i djelomično omogućilo odgodu prve rate poreza na dohodak. Još uvijek nije oproštena prva rata poreza na dohodak, još uvijek nisu omogućeni mikrokrediti za likvidnost kod HBORa, još uvijek nisu ispregovarani moratoriji od godinu dana na turističke kredite i lizinge.

KREDITNA LINIJA HBORa ZA IZNAJMLJIVAČE

Koncem veljače 2019. Ministarstvo turizma je pompozno objavilo funkcioniranje godinama pripremane kreditne linije HBORa za iznajmljivače. „Odlični uvjeti za dionike obiteljskog i privatnog turizma. Od 20.000 do 375.000 kuna s kamatnom stopom od 2,70 posto za kredite u kunama i 2 posto kamate za kredite u eurima, uz rok otplate do 10 godina s počekom od godinu dana…Cilj ovog programa je ujednačavanje standarda smještajnih objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu, podizanje ukupne razine kvalitete i dodatne ponude privatnog smještaja te u konačnici poboljšanja popunjenosti kapaciteta i jačanje cjelogodišnjeg turizma.“ (Informacija sa stranica mint.hr).

Ova kreditna linija se ostvaruje u suradnji sa poslovnim bankama i snažno je podržana od strane Ministarstva turizma koje subvencionira kamate.

ZAŠTO NE PROMIJENITI NAMJENU HBORovim KREDITIMA ?

Nešto više od godinu dana nakon objave ove značajne novosti dogodila se pandemija korona virusa. Svijet je usporio a turizam potpuno stao. Deseci tisuća mikro poduzetnika u turizmu našlo se u teškoj situaciji. Bez prihoda od turizma, koji je često jedini ili je nužni dodatak na osnovni prihod obitelji, podmirenje osnovnih troškova obitelji postalo je sve teže. Stanje je tim gore što se ovaj nužni dodatak obiteljskom prihodu ostvaruje upravo u ovome djelu godine, u trajanju od nekoliko mjeseci, do konca rujna. Svaki izgubljeni tjedan, mjesec u periodu od proljeća do konca ljeta više se ne može nadoknaditi iduće jeseni i zime.

Zato su u samom startu ove velike krize pokrenuti apeli od strane Svjetske turističke organizacije pri UNu da najprije treba pomoći mikro i malim poduzetnicima u turizmu. O njima ovisi cijeli sektor a oni ovise o turizmu i nemaju kapitalnih rezervi niti utjecaja u financijskim institucijama da bi mogli sami prebroditi krizu.

U Hrvatskoj se krenulo obrnutim putem. Najprije se pomoglo najvećima.  I HBORovi beskamatni krediti za likvidnost već su u funkciji za veće poduzetnike. Iznajmljivači iako imaju „svoju“ kreditnu liniju HBORa još uvijek nemaju odgovora na molbu da im se namjena promjeni sukladno situaciji u kojoj se je zatekao turizam.

Traži se prenamjena iste kreditne linije sa smanjenjem maksimalnog iznosa kredita sa 50.000 na 15.000 eura. Svrha kredita bi bila očuvanje likvidnosti (čitaj – preživljavanje do sezone 2021. godine). Međutim  silnim savjetnicima  se „diže kosa na glavi“ od brojke 100 000 registriranih, kategoriziranih turističkih objekata u domaćinstvu dok se istovremeno  upiru udovoljiti onoj drugoj brojci od 110 000 objekata u vlasništvu slovenskih državljana.

I tako sada više ne vrijede ista pravila po kojima su obiteljski mikro poduzetnici u turizmu, domaćini dobili „svoju“ kreditnu liniju HBORa za „unapređenje kvalitete smještaja“. Sada oni više nisu mikro poduzetnici nego obične fizičke osobe, baš kao i vlasnici onih 110 000 objekata.

VUK DLAKU MIJENJA ALI ĆUD NIKADA

Baš kad se čovjek poveseli da će teške prilike izvući ono najbolje u ljudima, da se neko pozitivno domoljublje javlja i kod onih koji su inače okupirani sebeljubljem, opet se na koncu mora razočarati.

To otvara pitanje tko upravlja Ministarstvom turizma ? Tko vlada Hrvatskom ? Da li oni povezani sa brojkom od 110 000 ili oni vezani uz brojku 100 000 ?

* Stavovi izneseni u kolumnama, vašim vijestima i komentarima osobni su stavovi autora i ne izražavaju nužno stav redakcije portala BOLinfo.hr