Svoje tridesetogodišnje kulturno stvaralaštvo predstavit će Jadranka Nejašmić, ravnateljica Općinske knjižnice „Hrvatska čitaonica,“ u petak, 12. srpnja, u dvorištu knjižnice s početkom u 21.00 sat.

Njezina značajnija ostvarenja jesu:

1989. – Utemeljenje kulturne manifestacije “Bolsko lito“ (kao animatorka kulture u „Zlatnom ratu“).
Vođenje manifestacije do 2008. godine (s prekidom u ratno vrijeme).
Arhiva se čuva u knjižnici.

1995. – Suradnja s Međunarodnom glazbenom školom Pučišća – iniciranje organizacije Jazz radionice u Bolu.

1997. – Iniciranje osnivanja Područnog odjela Glazbene škole Josipa Hatzea Split u Bolu.
Volonterski rad: uređenje učionica, stana za profesore, nabava 5 pianina i jednog polukoncertnog klavira koji se koristi za potrebe koncerata „Bolskog lita, skrb o organizaciji nastave i koncerata.
Višegodišnji djelovanje „Bečkog opernog studija“.
Arhiva se čuva u knjižnici.

Od 1997. – 2017. Organiziranje međunarodne dječje likovne radionice tijekom ljeta.
Voditelji su akademski umjetnici iz raznih hrv. gradova, pohađalo oko 800 djece, izložbe dječjih radova, modne revije izrađenih kostima, cipela, šešira, organiziranje izložbe u Zagrebu i Splitu, Pittarelo koristio radove kaširanih cipela za uređenje izloga svojih dućana,
u knjižnici se čuvaju najbolji radovi – dječja galerija.
U 20. jubilarnoj radionici nastalo je platno dimenzija 66 x 1,5 m koje je izloženo u Marmontovoj ulici u Splitu.

1998. – iniciranje uređenja Paloca – Kuće u kući kao bolskog kazališta koje je radilo osam godina.

1999. – Sakupljanje građe i obnavljanje bračke nošnje (u suradnji s Etnografskim muzejom u Splitu), starih bračkih plesova i bolskog kola ( koreograf Branko Šegović),
osnivanje folklorne družine “Krejonca” koja je ostvarila brojne nastupe u mjestu (pogotovo u bolskim hotelima) i izvan njega (Uzlop – Austrija), sudjelovala na brojnim folklornim smotrama (Murter, Šibenik, Split, Kaštela, Metković, Zagreb, Vinkovci, Đakovo…).

2001. – Iniciranje suradnje s „Festivalom dalmatinskih klapa“ Omiš i organiziranje debitantskih večeri Festivala u Bolu.
Organizacija i realizacija programa do 2008.
Arhiva se čuva u knjižnici.

Osnivanje ženske klape „Lirice“ i zbora „Sv. Ivon“ koji su djelovali četiri godine.

Od 31.3. – 2. 6. 2005. – organiziranje multimedijalne radionice kazališne skupine (profesionalaca) iz Njemačke koji su, osim na pripremama za indijsku turneju, radili i s našom djecom.

2009. – Osnivanje programa promidžbe hrvatske kulture i umjetnosti HUM / CROART.
Izvrsna suradnja s hotelskim animatorima, organizirano dovođenje djece naših gostiju u knjižnicu, čitanje priča hrvatskih autora prevedenih na strane jezike, čitanje priče Maje Brajko Livaković: „Zlatnorata“ na više jezika na Zlatnom ratu, natjecanje u pričanju priča na više jezika, predstavljanje značajnih ljudi otoka Brača, predstavljanje mladih uspješnih bolskih intelektualaca.

2014. – Bookcrossing – slobodna mala knjižnica na rivi.
Knjižnični fundus sadrži literaturu na 8 stranih jezika.

2014. – U suradnji s akad. telev. i fim. snim. i redateljem Šimom Strikomanom snimljen je kratki dokumentarni film „Bookbol“ koji priča priču o Bolu kao kulturnom, a zatim i turističkom središtu i o nama koji u njemu živimo dvostrukim životom: onim u sezoni i drugim izvan nje.
Kad gosti odu, mi ne osjećamo usamljenost jer uz nas ostaju naše knjige. Imamo prekrasnu knjižnicu s vrlo bogatim fundusom i s dragocjenom zavičajnom zbirkom.

2015. – Organizirana višejezična, interaktivna, peripatetička predstava „Zmajevo selo“, u suradnji s Umjetničkom akademijom u Splitu i HNK Split, o suživotu Murvičana i pustinjaka koji su obitavali u špilji i samostanima u brdu iznad sela od 15. do 20. stoljeća,
prikazana deset puta, posjetilo je 500 ljudi iz 15 zemalja.
To je prva višejezična predstava u Hrvatskoj.
Šime Strikoman snimio je i fotografirao predstavu i napravio istoimeni film, a Jadranka fotoknjigu.
Film je na 19. međunarodnom festivalu turističkog filma ITF CRO 2016 u Solinu nagrađen kao najbolji film festivala u prikazu predstave tradicijskog života u produkciji „Hrvatske čitaonice“, a Europsko društvo turističkih novinara je dodijelilo Jadranki Nejašmić Povelju za poseban doprinos u kulturi.
Zbor turističkih novinara i Hrvatska udruga turističkih novinara i pisaca u turizmu FIJET Hrvatska dodijelili su Šimi Strikomanu nagradu „Marko Polo – slavni putopisac“ za najbolji turistički film.
Na 8. Festivalu Trsat – festival hrvatskih katoličkih filmova, film „Zmajevo selo“ nominiran je i prikazan u finalnoj večeri uz filmove Joška Marušića i Jakova Sedlara.

2016. – U suradnji sa Šimom Strikomanom snimljen je kratki dokumentarni film „Brač: kamen i voda“.
U filmu su sadržana tri osnovna elementa na kojima bi se trebao temeljiti održivi razvoj turizma na ovim našim prostorima: edukacija, osvješćivanje, u prvom redu djece i mladih, o vrijednosti i značaju naslijeđa, valorizacija naše bogate kulturne baštine i njezina promidžba kao osnova turističke ponude.
Krajnji cilj jest postizanje empatije kod naših gostiju za percepcijom otoka Brača kao kulturne destinacije s cjelogodišnjom ponudom.

2017. – U suradnji sa Šimom Strikomanom započet je projekt „Terra Croatica – Bročko blogo“ kojem je cilj prikaz 10.000 godina bračke kulturne i bajkovite povijesti.
Planirana monografija s trideset scena, praćenih tekstom na bračkim narječjima, hrvatskom standardu i prijevodom na engleski jezik, trebala bi biti jedinstveni prikaz bogatog bračkog kulturnog i povijesnog naslijeđa kao i narodne predaje kakav još nitko nije obradio.
U projektu je do sada sudjelovalo 318 statista sa cijeloga otoka i 184 suradnika.
Scene prenose autentičnu poruku vremena jer se snimaju na izvornim povijesnim lokalitetima na kojima možemo pratiti kontinuitet življenja do današnjeg dana.

Scene do sada snimljene jesu:

Iliri na Braču – na lokalitetu Lokve i na brdu Brkata kod Gornjega Humca,
Rimljani na Braču – u rimskom kamenolomu Rasohe pored Splitske i u Škripu,
Bročke vile – na lokalitetu Korita podno Vidove gore,
Koloč i macići – pored Nerežišća,
Orkomarin u Veloj Slatini – pored Murvice,
Juraj Dalmatinac na Braču – u pučiškom kamenolomu i u župnoj crkvi u Gornjem Humcu,
Illyrios Brentos, nimfe i Delamtika – pored Nadsela,
Pruž’ ruku, Bože! – blagoslov ribara, mreža i brodova na Tijelovo u Bolu,
Povaljska listina – u dominikanskom samostanu u Bolu,
Gospa Karmelska – u Nerežišćima,
Zvirine stope – podno Vidove gore,
Sv. Juraj u Straževniku – blagoslov poja – blizu Pražnica i
Jurjevski kris na Jurjevu bardu – blizu Nerežišća,
Ranokršćansko krštenje u Lovrečini – blizu Postira,
Zmajeva špilja – bračka Sikstina,
Pustinjački samostan Dračeva luka i samostan picokara Dutić.
Snimljeni materijal predstavljen je bolskoj publici uz znanstvena predavanja stručnjaka.

2018. – Iniciranje postavljanja spomen obilježja bolskom velikanu duha Franu Radiću.

2019. – Objavljivanje zbornika „Frano Radić – život i djelo“ kojem je, uz Jakova Karmelića, urednica Jadranka Nejašmić, a izdavač „Hrvatska čitaonica“.