Ranokršćanska crkva iz 6. st., u uvali Lovrečina istočno od Postira, jednobrodna je građevina s predvorjem, nizom pomoćnih prostorija i krsnim zdencem. U njoj je križna grobnica u kojoj je pronađen kameni kovčežić, ukrašen urezanim križevima, koji je sadržavao relikvije sv. Lovre kome je crkva posvećena. Bila je potpuno oslikana zidnim slikarijama čiji motivi, osim rombova i koncentrični kružnica sa stiliziranim cvijetom, oponašaju strukture raznobojnih vrsta mramornih oplata. Na sličan način koncipirane su freske koje su otkrivene u ranokršćanskoj građevini ispred crkvice sv. Ivana u Bolu. Crkva se nalazi unutar zidina samostanskog sklopa koji je sagrađen nad antičkim ruševinama rustične vile.
U Povaljskoj listini iz 1184. godine navodi se postojanje benediktinskog samostana u Lovrečini.
Brački povjesničar Vicko Prodić piše kako su u ranom srednjem vijeku Neretvani zapalili jedan veliki samostan u uvali Lovrečina, a ista sudbina zadesila je i mali samostan u Postirima koji je bogat mozaicima.
Toma Arhiđakon spominje benediktinski samostan u Lovrečini koji je u 13. stoljeću stradao u ratu između Omišana i Splita te se nikada više nije obnovio.
Brački kroničar Andrija Ciccarelli, kao dokaz o postojanju benediktinskog samostana, opisuje Opatnju spilu na brdu Dučac, uređenu kao pustinjački stan, gdje su živjeli opati.
Posebno je lijepa krstionica, smještena u četvrtastom prostoru uz sjevernu stranu crkve, križnog oblika sa stepenicama na južnoj, zapadnoj i sjevernoj strani i uzdignutim podankom. Nad njim je postavljen ciborij na četiri stupa s kapitelima i kamenim gredama s križevima na pročelnoj i začelnoj strani koji daje dostojanstvo obredu krštenja. „To je jedinstveni primjer sačuvanog nadgrađa krsnog zdenca u Dalmaciji.“ (P. Šimunović)
Isti kamen od kojeg je napravljen ciborij koristio se za izradu kamenog namještaja u ranokršćanskim crkvama u srednjoj Dalmaciji, a brao se u kamenolomu Stražišće pored Škripa.
Krstionica je povezana s pomoćnim prostorijama u kojima su se okupljali katekumeni prije krštenja u vazmenoj noći. Ulazeći u krsni zdenac, zagnjuruju tri puta i tako bivaju kršteni, odnosno, oslobođeni grijeha i ponovno rođeni, tj. primljeni u zajedništvo Crkve. Obično su primali sve sakramente kršćanske inicijacije: krštenje, Euharistiju i potvrdu. Novokrštenici oblače bijele haljine, a svećenik moli hvalospjev uskrsnoj svijeći koja predstavlja Isusa Krista.
Autori projekta „Terra Croatica – Bročko blogo“, ravnateljica „Hrvatske čitaonice“ Jadranka Nejašmić i Šime Strikoman, obogatili su projekt scenom obreda krštenja na lokalitetu Lovrečina gdje možemo pratiti kontinuitet života od kasne antike sve do srednjega vijeka.
Glumili su: Nera i Zoran Nejašmić, Mirjana Bižaca, Đurđa Duboković, Fanica Jelinčić, Jadranko Šantić i Davor Cvitanić.
Scenu je osmislila, kostime i cipele kreirala Jadranka Nejašmić, redatelj i direktor fotografije je Šime Strikoman, a njegov asistent Božo Nejašmić.
Kostime je šivala Mirjana Bižaca.
Zahvaljujemo Andreji Matoković, kustosici Muzeja otoka Brača, don Stanku Jerčiću, fra Jozi Milanoviću, fra Marku Babiću i dr.sc.Branku Matuliću na stručnim savjetima, don Juri Martiniću na posudbi albe, štole i darovanim svijećama, padru Damiru i padru Mirku na posudbi albe, Ivici Nižetiću na posudbi posude za sveto ulje, Ivici Vlahoviću i postirskom komunalcima na čišćenju krstionice, Mladenu Marasoviću na dopuštenju prolaza preko njegovog zemljišta, supetarskim vatrogascima sa zapovjednikom Nikolom Martinićem na punjenju krstionice vodom, Sanji Nejašmić, Mirjani Bižaca i Ivani Gospodnetić na kontaktu s glumcima, restoranu „Nono Ban“ na donaciji za šivanje kostima.
Zadnji komentari