Lokalni stanovnik “ključ uspjeha” u turizmu

Putovanja „iz zemlje“ su u prošloj godini dosegnula brojku od 1,4 milijarde putnika što predstavlja povećanje od 5,5% u odnosu na 2017. godinu. Iz europskih zemalja je povećanje putovanja iznosilo 5%, kao i iz Sjeverne Amerike dok su odlazna putovanja iz zemalja Azije rasla za 7% a iz Latinske Amerike za 6%. Turizam ostvaruje 10% svjetskog BDPa.

Tako zvana „zlatna tržišta“ sa prosječnom potrošnjom po putovanju većom od 2.000 eura bila su Kuwait, Saudijska Arabija, Australija, Brazil i Kina. „Srebrna tržišta“ sa potrošnjom po putovanju između 1.500 i 2.000 eura bila su USA, India, Katar, Japan i Emirati.

U prošloj godini na prvome mjestu po povećanju dolazaka bila je Turska koja je zabiljažila novih 8,5 milijuna dolazaka, slijedi SAD sa povećanjem od 5,3 mil, zatim Egipat 3,4 mil, Francuska 3,2 mil, Grčka 2,9 mil, Italija 2,9 mil, Tajland 2,8 mil, Japan 2,6 mil, Vijetnam 2,6 mil te Njemačka  2,6 milijuna dolazaka.

Južna Amerika bilježi povećanje od 87%, Azijia i Pacific 84%, Sjeverna Amerika  48%, Europa  45%, Karibi i Cent. America  32% dolazaka.

SVRHA PUTOVANJA

72%  putovanja imaju za cilj odmor, 14% su poslovna putovanja,14% posjet rodbini i prijateljima. Putovanja u druge zemlje radi odmora su porasla za 60%, radi posjete rodbini i prijateljima 59% dok su poslovna putovanja u smislu sklapanja poslova u minusu za 4%.

U MICE segmentu putovanja su u porastu su za 42% . 46% odnosi se na konferencije i seminare, 16% na kongrese i konvencije,20% na poslovne sajmove te na nagradna, poticajna, promotivna putovanja (incentive) 18%.

Kod putovanja radi odmora prvi motiv je „sunce i more“ (29%), slijede kratkotrajni posjeti gradovima (29%), zatim turna putovanja (18%), putovanja na selo i u planine (8%), kružna putovanja brodovima (3%). Najveći porast razloga za odmor bilježe kratkotrajni posjeti gradovima, čak 222%!. Kružna putovanja brodovima su u porastu 78%, „sunce i more“ 76%, turna putovanja 27%, putovanja na selo i u planine 23%.

Za putovanja se najviše koriste zrakoplovi (65%) dok kopneni i prijevoz na vodi /moru sudjeluje sa 35%. Rast prometa bilježe zrakoplovi (+74%), brodovi (+72%), unajmljeni automobili (+70%), željeznica (+4%), dok prijevoz autobusom bilježi minus od 7%.

NOĆENJA

Prosječan broj noćenja na svjetskoj razini je 8.U Sjevernoj Americi iznosi 8,3, u Južnoj Americi 8,2, u Europi 8,2, a u Aziji 7 noćenja. Prosječan broj noćenja raste od 2015. godine kada je bio na brojci 7,4. Za smještaj se najviše koriste hoteli (60%), kod prijatelja boravi 15% putnika, a 25% putnika koristi ostale vrste komercijalnog smještaja. Noćenja u hotelima su se u godinu dana povećala za 59% ali samo u hotelima najviše i najniže kategorije. Kod prijatelja boravi 5% više putnika a  sve ostale vrste komercijalnog  smještaja bira  72% više putnika nego godinu dana ranije. Tako zvani „homesharing“ smještaj zauzima samo 6% tržišnog udjela.

Ovo su podaci koje prikuplja i obrađuje IPK institut a prezentirani su na ovogodišnjem ITB kongresu u Berlinu. IPK provodi istraživanja kontinuirano kroz cijelu godinu za iduću godinu. Istraživanje se provodi pomoću upitnika u 60 zemalja svjeta, na uzorku od     500 000 ispitanika, na 55 jezika. U Europi se ispitivanja provode u 33 zemlje sa pokrivenošću tržišta od 99%, u Amerikama u 13 zemalja sa pokrivenošću  90% tržišta, u Aziji i na Srednjem istoku u 17 zemalja sa pokrivenošću 88% tržišta.

VAŽNOST TURIZMA ZA EUROPSKU UNIJU

Turizam je važan za  EU-u zbog svojega gospodarskog potencijala i potencijala za zapošljavanje te zbog velikog utjecaja na društvo i okoliš.  Tijekom 2015.čak svako deseto poduzeće u europskom nefinancijskom poslovnom gospodarstvu pripadalo je turističkom sektoru. U tih je 2,4 milijuna poduzeća bilo zaposleno otprilike 12,7 milijuna osoba. Tvrtke u industrijama s djelatnostima povezanima s turizmom zapošljavale su 9,2 % od svih zaposlenih u cijelom nefinancijskom poslovnom gospodarstvu, a 21,5 % osoba bilo je zaposleno u sektoru usluga.

Svi ovi podaci od velike su nam važnosti kako bismo mogli pratiti svjetske trendove u turizmu te po onoj zlatnoj uzrečici – „razmišljati globalno a djelovati lokalno“.

ZEMLJE ZAPADNOG BALKANA POSTAJU SVE ZANIMLJIVIJA ODREDIŠTA

Europa je još uvijek želi ostati najposjećenije turističko odredište. Putovanja unutar Europe rastu kao i dolasci u Europu. Pored velikog priliva turista u „turističke meke“, simbole Europe poput Pariza, Londona, Rima, Venecije, Barcelone…sve su popularnija turna putovanja koja obuhvaćaju više zemalja. U Hrvatskoj su posljednjih godina turna putovanja doživjela veliki procvat. Amerikanci, Koreanci, Kinezi, Australci ali i Švicarci, Nijemci… žele na svom putovanju upoznati najinteresantnije prirodne i kulturne znamenitosti zemalja kroz koje prolaze. Na taj se način odvija vrlo intezivana i učinkovita promocija zemalja i odredišta. Svaki putnik kreira i objavljuje personalizirani sadržaj sa svojeg putovanja i dijeli ga putem društvenih mreža sa stotinama svojih prijatelja koji opet najzanimljivije objave dijele svojim prijateljima i tako dalje.

Hrvatska, kao posljednja pridružena članica EU, postala je polazište za istraživanje okolnih zemalja u paketu tjednih i višetjednih putovanja. Ovakva putovanja potaknuta su i Jadransko – Jonskom inicijativom, pokrenutom prije 19 godina, koja okuplja Italiju, Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Srbiju, Albaniju i Grčku. Na platformi ove inicijative kreiraju se i projekti suradnje financirani iz EU fondova a mnogi od njih su naslonjeni na turizam kroz mjere ruralnog razvoja i suradnje u kulturi.

Iz svega se može zaključiti da  turizam na prostorima Zapadnog Balkana ima dobru perspektivu.

NE SMIJEMO POGRIJEŠITI U RAZVOJU

Ono što turisti očekuju na putovanju u naše krajeve je autentičnost. Taj neki osjećaj „blage egzotike“ „na vratima Zapadne Europe“, pravi je izazov za putnike – istraživače. Ponekad činimo grešku kada svoju ponudu previše „europeiziramo“, odnosno „industrijaliziramo“. Time gubimo najjače adute privlačnosti. Moramo biti što bolji u onome što jesmo,- po pitanju autentične gastronomije, autentične arhitekture, autentičnih običaja, nošnji, proizvoda… Biti autentičan ne znači biti zaostao kao što ni uvođenje zapadno europskih standarda ne znači da ćemo odmah biti vrednovani kao slična turistička odredišta u zapadnoj Europi. Naravno, komfor smještaja, čistoća prostora, ljubaznost i posvećenost osoblja se ne dovodi u pitanje. To su „točke“ koje treba stalno unapređivati.

LJUBAZNOST LJUDI NEMA PREMCA

Ljubaznost ljudi na ovim prostorima fascinantna je kao i povijest. Toplina dobrodošlice kojom se ugošćuju putnici-namjernici, posjetitelji, turisti neusporediva je sa hladno-ljubaznim, profesionalnim ugošćavanjem na zapadu Europe. Naši ljudi su naša najveća snaga i konkurentska prednost na turističkom tržištu. Odnos ljudi, domaćina prema putniku, putnik najviše i najduže pamti. Ovo je važna činjenica koju je teško isticati u današnje vrijeme kada nam ljudi odlaze za boljim poslovnim prilikama. No iako se ugostitelji i hotelijeri snalaze „uvozom“ djelatnika iz trećih zemalja, oni koji uspiju zadržati domaće djelatnike, barem na ključnim pozicijama, biti će u prednosti. Razlog je vrlo jednostavan. Putnici su znatiželjni, raspituju se o mnogočemu vezanome uz mjesto, regiju koju posjećuju. Dobre povratne informacije jačaju osjećaj zadovoljstva putnika. Sjetimo se da putnici danas imaju ulogu novinara, urednika, izdavača novosti koja se munjevito širi prostranstvima društvenih mreža.

LOKALNI STANOVNIK “KLJUČ USPJEHA” U TURIZMU

Tako je jedan od ključnih čimbenika o kojemu ovisi dobar učinak razvoja turizma, postao stanovnik turističkog odredišta. Najveći izazov predstavlja način na koji ćemo ljude dobro educirati, usmjeriti u turističke, poduzetničke vode, naučiti ih da žive s turizmom ali da čuvaju izvorne vrijednosti svoje kulture. Kako privoliti mlade ljude da ostanu, rade i napreduju u turizmu u svom okruženju uz kvalitetan obiteljski život ? Kako osigurati dobar standard djelatnika u turizmu i kako potaknuti razvoj odgovornog i održivog turizma koji donosi koristi lokalnoj zajednici ? Turizam nije industrija već platforma za plasman domaćih proizvoda i usluga koji na otvorenom međunarodnom tržištu ne bi bili konkurentni.I u takvom modelu razvoja turizma postoji profit, zarada, napredak ali on ne može biti prvi, jedini i najvažniji motiv uključenja u turističke tokove.

TURISTIČKI PROMET RASTE A ZAJEDNICA SLABI ?

Ako zanemarimo ove činjenice može nam se dogoditi da turistički promet raste a zajednica slabi, ostaje bez prihoda i bez stanovništva da bi na koncu bila neatraktivna i zamijenjena nekim drugim, novim, turističkim odredištem. Zato danas sve više govorimo o upravljanju turističkim odredištem. Stari model turističkih organizacija koje su se bavile isključivo promocijom napustile su sve napredne zemlje. Turističke organizacije u najrazvijenijim turističkim zemljama funkcioniraju kao razvojne agencije. Njima upravljaju predstavnici više susjednih općina i gradova. Turističke organizacije imaju za cilj implementirati modele  razvojnih planova koji su usvojeni od strane predstavničkog tijela lokalne samouprave i usuglašeni sa susjednim općinama i gradovima. Tek nakon prihvaćanja nove „turističke priče“ od strane tržišta, u proces prodaje se uključuje i privatni sektor. No to je tema za jedan novi članak. Ono što bi nam trebao biti vodič kroz napredak je želja da u svakome segmentu  društvenog i privatnog poduzetništva učimo od najboljih.