Prema neslužbenim informacijama, Ministarstvo financija sukladno četvrtom krugu porezne reforme, a u sklopu Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit , prihvatilo je primjedbe struke, iznamljivača i JLS-a oko problematike naplate paušalnog poreza.
Naime, prema sadašnjem zakonu, paušalni porez nije se naplaćivao po adresi i mjestu gdje se nalazi nekretnina/ apartman, nego po mjestu prebivališta vlasnika, što nije bilo logično i time su JLS-i izgubili veliki prihod. Prihod koji je upravo namijenjen razvoju infrastrukture.
Naime, sukladno odredbama novog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, koji je na snazi od početka ove godine, Odluku o visini paušalnog poreza za iznajmljivače više ne donosi Ministarstvo turizma već predstavničko tijelo jedinica lokalne samouprave. Zakonom je definirano da paušal ne smije biti manji od 150 kuna niti veći od 1.500 kuna.
No, u novom Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak dogodila se jedna velika rupa u zakonu koji predlagatelji nisu primijetili, a koja je izazvala razne kontroverzne i pobunu jedinica lokalne samouprave ( JLS ). Naime, do sada se paušalni porez za iznajmljivače naplaćivao po mjestu prebivališta vlasnika, a ne po mjestu gdje se i nalazi sama nekretnina.
Tako recimo vlasnik nekretnine može živjeti i biti prijavljen u Zagrebu, a sama nekretnina koju iznajmljuje može biti na Hvaru. Tako se naplata paušalnog poreza slijevala u grad ili općinu gdje je vlasnik prijavljen i gdje živi ( u ovom slučaju u Zagrebu, a ne na Hvaru ), a ne na mjestu gdje se i nalaze apartmani / nekretnina gdje se i obavlja turistička djelatnost, što naravno dovodi do manjih prihoda lokalnoj zajednici gdje se nalazi nekretnina. Kako je smisao poreza, kao i eventualno njegovo povećanje, ulaganje u lokalnu infrastrukturu koja puca po šavovima, logična je bila “pobuna” JLS-a da se paušalni porez slijeva u proračun JLS-a gdje se nalazi i nekretnina, te koristi cijela infrastuktura.
Također, paušalni porez bi se trebao namjenski trošiti, a ne samo da slijeva u proračun JLS-a te da se troši za bilo koju svrhu. Tako bi se i opravdao smisao istog. Svake godine smo svjedoci kako naše destinacije pucaju po šavovima zbog prevelikog broja turista, a izuzetno loše infrastrukture koja to opterećenje ne može podnijeti. U 21.stoljeću imamo osnovnih infrastrukturnih problema, kao što su: manjak parkinga, loša kanalizacija mreža, isticanje kanalizacije u more, pucanje električne mreže, loše ceste i velike gužve na istima, loše uređene parkove, dječja igrališta… probleme koje si ne smijmo dopustiti, ukoliko želimo živjeti od turizma. Nije problem naplata poreza, ukoliko lokalno stanovništvo vidi i korist od istog. Dapače, svima je u interesu da destinacije budu lijepo uređene, da se infrastruktura razvija, kako za poboljšanje života lokalnog stanovništva, tako i za turiste.
Još nije predstavljan konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, trebao bi uskoro, a kada ćemo dobiti konačnu potvrdu ili demanti ovog slučaja. Konačni Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, objavit će se u Narodnim novinama, a stupa na snagu 1. siječnja 2020.
Zadnji komentari