Bol kao specifična turistička destinacija posjeduje mediteransku (jadransku) morsku otočnu klimu, koju karakteriziraju prirodni klimatski i morski ljekoviti činitelji. Svrstan je među hrvatska talasoterapijska otočna mjesta. Klimatskim značajkama, čistoćom zraka, osunčanošću, bistrom morskom vodom, brojnim privlačnim plažama, biljnim pokrovom, šetnicama i stazama te drugim prirodnim ljekovitim činiteljim., prikladan je za prirodno stručno i/ili slobodno korištenje tih njegovih pogodnosti u cilju održanja zdravlja, poboljšanja vrsnoće života, kao i u prevenciji, liječenju, rehabilitaciji određenih bolesti i stanja. Bol u cjelini imaa uvjete da može organizirati i razvijati svoju svestranu zdravstvenu funkcijui tijekom cijele godine za sve dobne skupine.
Prosječna godišnja osunčanost (insolacija) Bola iznosi više od 2700 sati, godišnje ima 134 potpuno vedrih dana. Zime su blage i kišovite, ljeta suha i vruća. Na Braču se susreću izrazite klimatske razlike predjela uz more i onih iznad 500 m nadmorske visine (Vidova gora – 778 m).
Temperaturne razlike među godišnjim dobima umanjene su utjecajem mora. Osvježenje donosi od podneva do večeri i blagi vjetar maestral, a u večernjim satima burin – ugodni vjetar s bračkih brda. Sjeverni dijelovi Brača su zimi izloženi hladnim udarima bure s kopna, osobito s vrulja podno Biokova. Prosječne temperature mora (morske vode) za ljetnih mjeseci kreću se oko 22°C. Kupališna sezona traje od travnja do listopada, a za odvažnije tijekom cijele godine.
Biljni pokrov otoka Brača je povezan s klimom. U vegetaciji dominiraju hrast česmina (Quercus ilex), autohtoni alepski bor i bilobor (Pinus halepensis) koji rastu do 300 m nadmorske visine te crni bor (Pinus niger, var. Dalmatica) do 400 m.
Na otoku živi, na njemu zimuju ili ljetuju, ili na njega slijeće u prolazu, više od 130 vrsta ptica. Od domaćih životinja koza je od prapovijesti zaštitni znak otoka, kao i ovca. Od sisavaca, koji žive u prirodi, svojevrsni zaštitni znak Brača je puh (Glis glis), pretpoznatljiv po lijepim krznenim repom.
Talasoterapijske programske mogućnosti
Bol nedvojbeno posjeduje prirodne mediteranske (jadranske) klimatske i morske ljekovite činitelje: klimu, čisti zrak, morsku vodu, šljunčani obalni rub i sunčevo zračenje, koji ga čine pogodnim mjestom za talasoterapiju.
Čisti zrak, karakteriziran niskom koncentracijom čestica zagađenja, sadrži mediteranske (jadranske) morske aromatične sastojke, koji se prirodno udišu i povoljno djeluju na disajni sustav. Udisanje zraka (aeroterapija) može biti samostalno i/ili udruženo s kretanjem (kineziterapijom) i poznato je kao aerokineziterapija. Provodi se na šetnicama i stazama uz more, kao i u prostorima od njega udaljenima. Pogodno je u kombinaciji s prirodnom krajobraznom terapijom i doziranom helioterapijom.
Helioterapija kao poseban oblik talasoterapije koristi se pod stručnim nadzorom za pojedine alergijske i druge kožne bolesti. Morska voda se koristi na različite načine: za inhalacije, plivanje i druge različite oblike hidroterapije odnosno hidrokineziterapije.
Bolski šljunak se može koristiti kao oblik prirodne terapije na pojedine dijelove tijela. Šljunak se može prirodno zagrijavati sunčevim zračenjem ili grijalicama.
Jedan od važnih dijelova talasoterapijske ponude je t. zv. mediteranska prehrana koja uključuje ribu, kozje i ovčje meso, masline i maslinovo ulje, agrume i druge mediteranske biljke i namirnice.
Zaštita od zagađenja (bukom, svjetlom, česticama i polenom) je isto tako dio talasoterapije.
Sve spomenuto primjenljivo je za njegovanje t.zv. zdravih životnih navika (dnevni raspored; boravak – kretanje – tjelovježba na čistom zraku; reguliranje tjelesne težine; korištenje zdravo uzgojenih i pripremljenih namirnica u prehrani; izbjegavanje štetnih navika; komunikacija sa svim dobnim skupinama; čitanje i pisanje; socijalni, rekreacijski, kulturni i duhovni sadržaji…)
U Zagrebu, 3. travnja 2019.
Prim. mr. sc. Goran Ivanišević
Zadnji komentari