U Bolu sad svi već primjećuju pad broja gostiju, a zamjetno je manje dolazaka i noćenja u odnosu na prošlu godinu. U prvih 5 mjeseci Bol je zabilježio pad od nešto ispod 1% dolazaka, ali uz skoro 12% manje noćenja, dok je sam 5. mjesec u minusu preko 17% u dolascima i minusu od preko 24% u noćenjima. Prosječan boravak turista za prvih 5 mjeseci je pao s 5,25 na 4,66 noćenja po dolasku, a ako gledamo samo 5. mjesec taj je pad 5,61 na 5,12 noćenja po dolasku.
Najveći pad u dolascima i noćenjima i ove godine ponovo bilježe kampovi, čak 71% manje dolazaka u 5. mjesecu, ali ‘samo’ 20% noćenja manje. Valja naglasiti da su u tom segmentu apsolutne brojke dosta manje pa postotak izgleda dramatičnije nego što ustvari jest. Kampovi sudjeluju s manje od 2% ukupno ostvarenih noćenja u Bolu. Osim kampova, najveći pad u stvarnim brojevima je primjetan u hotelima (-11.120 noćenja), dok je u privatnom smještaju broj turista pao 7% u odnosu na prošlu godinu, s smanjenim brojem noćenja od 6%.
Razloge za nešto manji broj noćenja u Bolu možemo tražiti na više razina: u prvom redu to su vremenske (ne)prilike, u igru su se vratili turistički divovi Sredozemlja nakon smirivanja političke situacije i situacije s migrantima (Grčka i Turska), a kod nas su na krilima rezultata proteklih godina mahom svi dionici u turizmu podigli cijene, naročito u vanpansionskim uslugama što ostavlja negativan utisak gostima.
Važno je napomenuti da se Hrvatska kao destinacija počela na emitivnim tržištima doživljavati kao skupa destinacija, što će i dalje biti jako negativan faktor u odluci gostiju da izaberu Hrvatsku kao svoju destinaciju za odmor.
A je možda ko iznenađen?
#srcevatreno #mojadomovina #samostrucankadar
Irena Kraljević sta kaze Pero?🤔
Vojko V sve reka !
Privatna i američka visoka učilišta ekonomije u Hrvatskoj zagovaraju, za razliku od državnih ekonomskih fakulteta, politiku velikih brojeva. Tome je “podlegao” i aktuelni ministar turizma. Čovjek ne mora završiti ikakovu ekonomsku školu ili fakultet da shvati da je ta politika pogrešna, i u konačnici, pogubna za turizam, na duge staze. Razvoj da, ali kontroliran, dociran, i s mjerom da se očuva identitet lokacije, okružja i regije. Hiperprodukcija smještajnih kapaciteta, neovisno da li je riječ o hotelskim, ili u privatnom smještaju, dovodi do niza negativnih pojava. Prva je nelojalna konkurencija, od “divljih”, do dampinških cijena, nekontroliranom uvozu radne snage, pad kvalitete usluge, ukratko, destinacija je izgubila identifikaciju.
Oni koji hoće da narod odvrati pažnju od pravih uzroka, se pozivaju na ponovni uzlet Grčke, Turske i sjevernoafričkih zemalja. Kad im to nije dosta, zovu se na drastična odstupanja klime, malu sezonu, i šta još sve ne…
Politika općinskih vijeća koja su direktno pogodovala enormnoj izgradnji kapaciteta, koji su vlasnici preko 80% izvan destinacije, i Dalmacije, je pravi krivac za brzo i konstantno siromašenje lokalnog stanovništva koje se bavi iznajmljivanjem.
Izabrani na izborima, i izborne kombinatorike poslije istih, rade na propasti svojih mišćana, koji su, kasno, ali časno, progledali.