Osnovan pododbor obiteljskog smještaja unutar Udruge Glas poduzetnika

Svake godine, pa tako i ove, privatni iznajmljivači su “crne ovce” našeg turizma.

Iako prije bilo kakve konstruktivne rasprave oko privatnog smještaja treba jasno razlikovati tko su domaćini u obiteljskom smještaju, iznajmljivači, a što je nekretninski business. Naravno priča oko privatnog smještaja u Hrvatskoj je puno kompleksnija i ima puno više dimenzija od samog ukupnog udjela smještajnih kapaciteta u našem turizmu. Ako ju gledamo samo iz jednog kuta, ili to radimo namjerno iz nekog našeg vlastitog interesa ili ne razumijemo materiju.

Da budem sasvim jasan, svakako imamo nered na tržištu, no privatni smještaj u Hrvatskoj ima kako negativnog, tako i pozitivnog utjecaja. Ali ne zaboravimo jednu činjenicu: da se razvojem privatnog smještaja do sada nitko nije strateški bavio, nego se on razvijao po inerciji sukladno zahtjevima tržišta za sve više i više smještajnih kapaciteta, kao i dobrim dodanim izvorom zarade kroz najam smještaja. Nekima čak i jedini, a drugima kao dopuna malim mirovinama. Mogli bi sada tu priču isplest na razne dijelove, i trebali bi ako želimo napraviti reda, no ovaj put ćemo se posvetiti jednoj drugoj važnoj temi – ( Ne ) sinergiji iznajmljivača.

S jedne strane, stalo se “napada” i govori najčešće u negativnom kontekstu o iznajmljivača, a s druge strane realno iznajmljivači nemaju nikoga, osim HGK, da artikulira njihove izazove i stavove.

Do sada, osim Zajednice obiteljsko smještaja pri HGK, koja usprkos svemu ima svoja objektivna ograničenja, nije bilo niti nema strukovne organizacije koja predstavlja preko 110.000 iznajmljivača. Iako ima i par lokalnih udruga iznajmljivača, nikako da se udruže i da na scenu dođe jedna nacionalna udruga obiteljskog smještaja koja okuplja bar 20% domaćina ili više.

Zašto se iznajmljivači ne žele ili se do sada nisu uspjeli udružili? – jedno je od glavnih pitanja oko budućeg razvoja obiteljskog smještaja u Hrvatskoj, na tu temu prenosimo razgovor s autoritetom te alfom i omegom obiteljskog smještaja u Hrvatskoj – Nedom Pinezićem.

Na pitanje zašto nema sinergije među domaćinima u obiteljskom smještaju, Pinezić ističe kako hrvatsko društvo još uvijek nije doseglo zadovoljavajući stupanj zrelosti gdje se privatno dijeli od profesionalnog i gdje se kod udruživanja gledaju poslovni interesi, a ne osobni stavovi prema nekome ili nečemu.

“Da, istina je to. Zajednica obiteljskog turizma pri HGK objedinjava pružatelje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu i na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. Ona je izuzetak u strukovnim udruženjima HGK jer su članovi te zajednice i oni koji ne plaćaju članarinu. Naime korist za sve ostale strukovne udruge koju donosi turistički promet ZOTa je ogromna. Na žalost, posljednjih nekoliko godina HGK se potpuno distancirala od svog ZOTa, došlo je do promjene ključnih ljudi koji su se bavili ZOTom a i Ministarstvo turizma je istovremeno napravilo veliku distancu prema obiteljskom smještaju. Tako je došlo vrijeme da se osmisli i aktivira novi model zastupanja interesa i obrane prava obiteljskog mikro poduzetništva u turizmu.”

Zašto se iznajmljivači ne mogu udružiti? U čemu je bio do sada problem? Svake godine na cijelom Jadranu održavaju se razne besplatne edukacije za iznajmljivače i sami ste konzultant i držite edukacije, no i one su, usprkos što su besplatne, relativno slabo posjećene?

“Općenito smo mi vrlo heterogeno društvo. Znate ono : „dva Hrvata, tri stranke, četiri mišljenja“. Hrvatsko društvo još uvijek nije doseglo zadovoljavajući stupanj zrelosti gdje se privatno dijeli od profesionalnog i gdje se kod udruživanja gledaju poslovni interesi, a ne osobni stavovi prema nekome ili nečemu. To nije specifičan problem samo obiteljskog smještaja, poljoprivreda je isto tako „razmrvljena“ i mnogi drugi sektori . Zato su uspješna udruženja velikih i moćnih, jer imaju ljude na plaći koji lobiraju za njihove interese, snagom kapitala utječu na javni sektor na svim razinama. Oni djeluju upravo prema načelu interesa, a ne osobnog stava ili mišljenja. Interes za učenjem i stjecanjem novih znanja i vještina također ovisi o ovom osobnom stavu koji nas mentalno onemogućuje da budemo bolji pojedinci i bolje društvo.“

Koji su zahtjevi iznajmljivača za ovu godinu prema Vladi i Ministarstvu turizma u ovoj fazi, sukladno izvanrednoj situaciji izazvanoj koronavirusa? Ministarstvo turizma poduzelo je neke mjere, kao što otpis dijela turističke pristojbe, otpis paušalnog poreza na dohodak…

“Iznajmljivači su prema svim pravilima poduzetništva istinski mikro poduzetnici u turizmu. Posluju prema posebnim zakonskim odredbama, moraju ispunjavati posebne uvjete, plaćaju porez na dohodak, turističku pristojbu, turističku članarinu, PDV kao mali PDV obveznici, podložni su kontroli Državnog inspektorata, Porezne inspekcije, Carine. Iznajmljivači su, također zbog zakonske prisile, morali podizati kredite za namjenu podizanja standarda smještaja. Za tu svrhu postoji i posebna kreditna linija HBORa gdje Ministarstvo turizma propisuje uvjete i sufinancira kamate. Zbog svega toga iznajmljivači imaju pravo na smanjenje i otpis davanja za vrijeme dok im je onemogućeno poslovanje kao djelu jednog od najugroženijih sektora.

Pored već odobrenog otpisa 50% turističke pristojbe na stalne krevete, 100% turističke pristojbe na pomoćne krevete, potrebno je staviti van snage odredbe Zakona o turističkoj članarini gdje se ista plaća u paušalnom iznosu. Još uvijek nije otpisana prva rata paušalnog poreza na dohodak, nije dogovoren jednoobrazni pristup za moratorij na turističke kredite i leasinge za 12, odnosno 14 mjeseci bez plaćanja penala, nije dogovoreno umanjenje plaćanja komunalnih davanja i usluga zbog smanjenja obima posla komunalnih tvrtki i izostanka turističkog prometa, nije ukinuto sezonsko plaćanje RTV pristojbe, nije iskomunicirana mogućnost plaćanja potrošene električne energije prema stvarnom stanju, a ne paušalno prema najvišoj potrošnji u prošloj godini, nisu odobreni mikro krediti HBORa za likvidnost (prenamjena postojećih kredita za povećanje standarda smještaja), nije omogućeno online plaćanje usluga smještaja u domaćinstvu putem CRO kartice…“

Okrenimo se budućnosti, dan nakon koronavirusa. Ovo je svakako prilika za reset i za novu turističku paradigmu. S jedne strane, opet zbog nedostatka sinergije, kao i činjenice da se nitko ne brine o strateškom razvoju obiteljskog smještaja u HR, imamo nereda na tržištu. Nema strategije ( iako postoji strateški dokument iz 2013.godine ) niti vizije za razvoj istog – dakle iznajmljivači, osim što su “raštrkani” time i bez jasne vizije i strategije razvoja – ustvari preopušteni sami sebi.

“U pravu ste. Postoji dokument koji se zove „Nacionalni program unapređenja obiteljskog smještaja“. Taj strateški dokument je naručilo Ministarstvo turizma, izradio ga je Institut za turizam i on je sastavni dio Strategije hrvatskog turizma za period 2015.-2020. Na žalost, kod nas se često smjenom vlasti sve dotadašnje „stavlja u ladicu“ i počinje se iz početka. Tako je i ovaj dokument umjesto da bude „uputstvo za upotrebu“ Ministarstvu turizma, HGK, HTZu, kako je dokumentom i sugerirano i kako se djelovalo do 2016., na žalost, napušten i zaboravljen. I ponovo se „izmišlja topla voda“. Na koncu nam ostaje ona narodna „Uzdaj se u se i u svoje kljuse“.

Oznake kvalitete kao što su Kvarner family su svakako jedan od dobrih primjera, a pogotovo su se dobro pokazali u Austriji i Tirolu. Nedostaje nam i malih obiteljskih hotela, kao prirodan razvoj za neke veće iznajmljivače? Ima jako puno i nekretninskog businessa koji se uvukao u pore tog segmenta. Koji bi bio imperativ u razvoju obiteljskog smještaja? Koji je po Vama pravi smjer i koncepti?

“Slučajno ili namjerno se miješaju investicije u stanogradnju i obiteljski smještaj. Na jadranskoj obali i otocima investitori grade stanove za prodaju. Oni se grade temeljem važećih prostornih planova i odobrenih građevinskih dozvola. Ti stanovi tek kada se izgrade i dobiju uporabnu dozvolu mogu i ne moraju postati kategorizirani turistički apartmani. Nedavno smo doznali da samo slovenski državljani imaju vlasništvo jednakog broja stanova, nekretnina kao i hrvatski građani kategoriziranog smještaja. Kada se pridodaju stanovi ostalih stranih državljana taj je omjer i veći od 2:1 u korist stranaca. To je posljedica nekretninskog poslovanja i nema nikakve veze s obiteljskim smještajem.

Zbog takvog stanja „na terenu“ su marketinški projekti klasterskog okupljanja onih koji žive sa svojim obiteljima i rade na turističkom području od iznimne važnosti. To nam je jedina poluga s kojom možemo razlikovati obiteljski smještaj od nekretninskog posla. Nemoguće je zakonski diskriminirati vlasnike nekretnina za iznajmljivanje od vlasnika smještaja u domaćinstvu. Zato je i osmišljen program „Kvarner family“. Nakon tog programa u Šibensko kninskoj županiji je pokrenut sličan program „Like home“, u Zadarskoj „Welcome“, u Ličko senjskoj „Blue & Green Homestay“, sve s odgovarajućim podbrendovima prema uzoru na „Südtirol privat“ program u regiji Trentino Alto Adige. Na žalost svi ovi programi su zaustavljeni u razvoju još prije „korona krize“. Bez obzira što će dalje biti s tim programima, budućnost je u obiteljskom mikro poduzetništvu, povezivanju mikro poljoprivredne proizvodnje i mikro ugostiteljstva, specijalizaciji usluge prema ciljnim skupinama, prema „poznatom gostu“ i suradnja između svih potpornih djelatnosti u segmentu obiteljskog mikro poduzetništva. Obiteljski smještaj počinje s uslugom smještaja u sobi, razvija se preko usluge smještaja s doručkom i pansiona do malog obiteljskog hotela.“

GLAS PODUZETNIKA JE I NAŠ GLAS

– NEDO PINEZIĆ

Sada se osnovao pododbor koja okuplja domaćine u obiteljskom smještaju u sklopu Udruge Glas poduzetnika. Vi ste također član i dio odbora za turizam, te iako još nemate program i definirane ciljeve jer ste tek osnovani, je li sada vrijeme da se napokon iznajmljivači ujedine i postanu jak glas u turizmu kroz UGP?

“Udruga Glas poduzetnika je nastala spontano, u trenucima najveće potrebe za objedinjavanjem tisuća mikro i malih poduzetnika, „nevidljivih“ poslovnih subjekata koji poput složenog satnog mehanizma održavaju ekonomiju na mikro razini i značajno doprinose socijalnoj i ekonomskoj stabilnosti države. Za vlast, pa i postojeća strukovna udruženja, svi ti poslovni subjekti su premali i pojedinačno nezanimljivi da bi bili uvažavani. Naša snaga je u našoj brojnosti. To je osnovna poruka Udruge Glas poduzetnika. Sa svojih 10.000 članova i 60.000 simpatizera već sada, na početku djelovanja, UGP je utjecala da se javna davanja u vrijeme korona krize oproste, a ne da se samo odgode. Borba i dalje traje, iz dana u dan se pregovara i zahtjeva uvažavanje potreba mikro i malog poduzetništva.

Obiteljski smještaj je u udruzi Glas poduzetnika našao „srodne duše“, ljude slične sebi, sa sličnim problemima i interesima. Zato je dobro da se domaćini obiteljskog smještaja, mikropoduzetnici, iznajmljivači učlane u udrugu Glas poduzetnika bez obzira što su možda članovi neke udruge na lokalnoj razini. I dalje nam trebaju udruge na razini općina i gradova, ali i jaki nacionalni savez mikro poduzetnika u turizmu. Glas poduzetnika je i naš glas.” zaključuje Pinezić.

Zaključno, svakako nam je kronično potrebna jedna nacionalna udruga koja će okupljati obiteljski smještaj, jer jedino tako možemo posložiti sve kockice našeg turističkog mozaika. Hoće li to biti kroz Udrugu Glas poduzetnika ili neku novu, vidjet ćemo uskoro. Kao i do sada, nitko ne može očekivati da se netko drugi bori za njihove interese ako se isti i ne aktiviraju, okupe kritičnu masu i postave jasan narativ za konstruktivnu raspravu o budućnosti obiteljskog smještaja u Hrvatskoj.

Osnovan pododbor obiteljskog smještaja unutar Udruge Glas poduzetnika

Glas Poduzetnika je udruga mikro, malih i srednjih poduzetnika, obrtnika, samozaposlenih, svih zaposlenika u privatnom sektoru i svih drugih koji podržavaju ciljeve i rad Udruge, čiji je cilj konkretnim prijedlozima nužnih i hitnih ekonomskih mjera i reformi upućenih Vladi i državnim institucijama, ubrzanje ekonomskog oporavka cijelog društva te izgradnja zdravih temelja za Hrvatsku 2.0

Udruga GLAS PODUZETNIKA u dva tjedna od osnivanja prikupila je više od 10.000 članova, a Udrugu podržava preko 200.000 građana Hrvatske.

Više informacija o Udruzi Glas poduzetnika potražite OVDJE