Prema istinskom napretku Bola

Uvaženi znanstvenik ekonomike turizma mr.sc Darko Vlahović, autor značajnih knjiga i studija s temama o turizmu poslao je našem portalu svoje viđenje bolske turističke situacije

Prema istinskom napretku Bola

Prirodna bogatstva Bola jako su snažna. Tu se činjenicu može tretirati kao sreću u turizmu, koja nije nije ni trenutna ni ograničena. Bog je ovdje u bolskome obalnom prostoru očitovao poseban plan stvaranja vrhuskih doživljaja, što odražava ljubav susreta, davanje i primanje. Postojeći raspoloživi prirodni uvjeti velika su turistička vrijednost, ali samo ako se iskorištavaju do dopuštene razumne granice. Nekontrolirano iscrpljivanje ekološkoga i kulturnoga kapitala neminovno stvara opasnost da Bol prestaje biti skladna kuća života stopljena s okolinom.
Bol danas živi u skučenim stavovima. U njemu ima puno apartmana, a nema proizvodnje. Turizam se puno proširio. Poduzetnici su usredotočeni na kapital i maksimiranje povrata investicija. Tekući turistički razvoj nije orijentiran prema dugoročnim ciljevima, nego prema kratkoročnim (špekulativnim) ciljevima što dovodi do propadanja njegovih generičkih osobina. Nepoštivanje koncepta prihvatnog potencijala, kao okvira za iskorištavanje resursne osnovice bolskoga turizma, izravno vodi u ponor u kojemu nestaju bolske turističke prednosti i privlačnosti. Nedefinirani prihvatni potencijal Bola može se interpretirati jednako kao nesposobnost kapetana koji ne zna tonažu broda kojim zapovijeda. U svakom slučaju, turistička izgradnja ne bi smjela kvariti izvornu ljepotu i privlačnu snagu Bola, kao omiljenog turističkog odredišta. Turizam koji živi od prirode ne smije se pretvoriti u čimbenika devastacije prirode. Isto tako nije dobro da se u realizaciji određenih razvojnih projekata zanemaruju interesi i životne potrebe domaćih ljudi.

Forsirani, masovni turizam

Poduzetnik Andabak s pravom upozorava da se „Bol u zadnje vrijeme previše okrenuo apartmanima, što je potpuno krivi smjer.“ No, ova njegova primjedba bila bi znatno vrijednija da je bila upućena u vrijeme kad se moglo spriječiti tu suludu turističku izgradnju na Bolu. Šteta je da gospodin Andabak kao veliki poduzetnik ne pokazuje i veću senzibilnost prema osjetljivom ekološkom i kulturnom kapitalu Bola; on sada nudi projekt koji zahtjeva promjenu prostornog plana, i to tako da se omogući rušenje hotela „Borak“, kako bi se na toj istoj lokaciji mogao izgraditi novi glomazan hotelski objekt s 920 ležajeva; turistička zona Borak – Potočine, tradicionalni bolski predjeli pretvorili bi se u Zonu Bluesun, a novoizgrađeni hotel Magic life sa svojim dimenzijama pokrivao bi gotovo čitavu građevinsku parcelu.
S all inclusive publikom najavljuje se podizanje kvalitete destinacije. „Čini se da Bol u zadnje vrijeme stagnira i pitanje je da li je spreman za goste veće platežne moći nego što su dosad bili. To iziskuje promjenu cijelog mjesta i podizanje kvalitete destinacije, jer će gosti izlaziti u mjesto i tražiti neke nove usluge i višu kvalitetu“, kaže Andabak. Međutim, treba biti na čistu s time da taj njegov projekt nije dio razvojnog scenarija koji će Bol podići na višu razinu turističke kvalitete, već će izazvati dodatno jačanje razvoja masovnog aglomerativnog turizma što Bol nedvojbeno pretvara u bezličnu konzumersku destinaciju, bez odgovarajućeg pozitivnog učinka na lokalno gospodarstvo.

Prevladati razvojnu krizu

Simptomi razvojne krize Bola posljedica su nedostatka koncepcije dugoročnog razvitka bolskoga turizma. I sve dok traje sadašnji „žamor“, dobro je tražiti put, pokušavajući ići prema visinama, prema novim izazovima. U tom pogledu potrebna su pravila koja sprečavaju nestajanje povijesnih obrisa i duha mjsta. Zajednička temeljna predodžba o razvojnom putu i temeljna nakana osvijestit će kolektivnu odgovornost za lokalne resurse. Da bi se preokrenuli negativni trendovi, potrebno je svakako više odgovornosti i znanja, a manje apartmana i zagušenosti.
Bolski vijećnici sada mahom izjavljuju da će o aktualnim razvojnim pitanjima glasovati po svojoj savjesti i trenutnom raspoloženju. No, oni moraju biti svjesni toga da nije dovoljno donositi samo zaključke. Načelnik i članovi Vijeća pozvani su da razvijaju ideje i da razvijaju „menedžment lokalne receptive“, kako bi se svestrano pratio i usmjeravao razvoj Bola, kao propulzivne i atraktivne turističke destinacije. Pritom je važno prepoznati projekte koji se prikazuju kao razvoj, a zapravo ugrožavaju perspektivu razvoja Bola.
Zajedništvo Bola treba ostvariti po svaku cijenu, a ono znači da su ljudi tamo spremni jedni druge saslušati i da žele razvijati kolektivnu stvaralačku snagu koja potiče razmišljanja o cjelovitom uspjehu Bola. Za novi bolski uspjeh nužno je razvijati i širiti samosvijest, a posebno je važno da se mlađoj generaciji omogući prepoznati nov pristup, koji u sebi nosi snagu da izgradi budućnost Bola

Zagreb, 16. srpnja 2018.

Darko Vlahović

P.s. Ovaj tekst napisao sam zato jer sam osjećao svojom unutarnjom obvezom iznijeti neka svoja kritička zapažanja i razmišljanja o bolskoj turističkoj situaciji, koja nisu po utjecajem pojedinačnih interesa, nego su u funkciji poticanja mogućeg optimalnog razvoja Bola, toga posebno vrijednoga dragulja hrvatskoga turizma.

* Darko Vlahović rođen je u Postirima 1938. godine. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu (1966.), a magistrirao na području ekonomike turizma temom „Potreba novih orijentacija u formiranju turističke ponude Srednje Dalmacije“ u okviru poslijediplomskog studija u Dubrovniku (1985).
Cijeli je radni vijek radio na raznim poslovima u turizmu na Braču i u Splitu. Dosad je objavio 6 knjiga kao autor i 2 kao suautor, te stotinjak stručnih i znanstvenih radova. Obrađivao je uglavnom turističke teme s aspekta razvojnih, socijalnih i ekoloških pitanja. Posljednjih je godina osobito zaokupljen problematikom napadne urbanizacije i rapidnog propadanja autentičnih vrijednosti i identiteta turističkih sredina na hrvatskom obalnom prostoru. U vezi s tim zagovara koncept razvitka turizma s domaćim pečatom, uz poboljšanje sustava upravljanja na svim razinama kad je u pitanju vrednovanje mora i obale s otocima, kao neponovljivih hrvatskih dobara od općeg interesa i značaja.