Bolsku rivu, u luci, popločajmo bijelim bračkim kamenom tako da visina pločnika nadilazi visinu baza kamenih i željeznih kolona. Kolone neka izgledaju kao da su utonule u rivu.
Stare kamene, ručno klesane kolone, po potrebi zamijenimo novima, strojno obrađenim kamenim kolonama.
Duž rive postavimo kandelabre, tako da se između njih – kad se u svrhu atraktivnih događanja riva oplemeni prodajnim punktovima, sivim i istovjetnim – mogu rastezati parangali sa žaruljama, po mogućnosti u bojama.
Gdjegod možemo, umjesto klupa prema moru, postavimo masivne drvene stolove s pripadajućim bancima, u smeđoj boji, i što veće waterproof suncobrane (u bojama).
Brojevima označimo vezove za brodove u luci tako da nijedan vez ne bude više od devedeset cm. udaljen od drugog veza.
Renovirajmo Ložu i na obodima zidina postavimo novu rasvjetu, kao na nogometnom stadionu.
Posljednje bolske oblutke (kuogule) na Loži, s njene lijeve i desne strane, prekrijmo betonom.
Stepenice na Loži, s južne strane, podignimo za onoliko centimetara koliko je dovoljno da iznad zidina vire najmanje petnaest cm.
Iste stepenice obložimo bijelim bračkim kamenom, da iznad zidina vire najmanje dvadeset pet cm.
Na južne zidine Lože, da se ne vide stepenice koje vire iznad zidina, postavimo betonske žardinjere s cvijećem (u bojama).
Zidine restorana, sa sjeverne strane Lože, uresimo svjetlećim reklamama, u bojama, tako da pokrivaju kompletne zidine.
Kući na Loži, iza crkvice Sv. Ante, izdignimo krov tako da nadvisuje crkvicu barem za deset metara.
Ispod Lože izgulimo tamarise i posadimo platane.
Rupe u rivi, u kojima posadimo platane, pokrijmo (u suho) istim kamenom kojim je popločana riva, ali tako da kamen bude poviše ili ispod razine rive.
Na Račiću ugradimo novu luku, marinu, proširimo rivu, podignimo lukobrane od bijelog bračkog kamena, zid od bijelog bračkog kamena koji će omeđivati novu rivu – razbijmo stari svjetionik na luč i napravimo novi, još stariji – te na zid postavimo ogradu od inoksa, sjajnog, i rasvjetne stupove sa svjetlom u izobilju.
Nad terasom ljetnog kina, s južne strane, izdignimo veliki plakat Zlatnog rata, izblijedjelog, a odmah ispod njega postavimo veliku izblijedjelu reklamu za svježe voće.
Renovirajmo pumpnu stanicu, i napravimo istu. Na njoj postavimo kioske i priručne objekte, i obavezno jednu malu kamenu kućicu od plastike.
Od pumpne stanice prema zapadu podignimo betonski zidić prema moru i obavezno u njega ubacimo drvene rešetke.
Uzduž rive, od pumpne stanice do šetnice, posadimo palme.
Šetnicu prema Zlatnom ratu popločajmo bijelim i crnim bračkim kamenom pazeći pritom da bude poliran, gladak, tako da kad po njemu padnu borove iglice i kiša bude klizav.
Uzduž šetnjice naredajmo što više štandova, kioska i šatora.
Uz rub šetnice postavimo što više skulptura, od bijelog bračkog kamena.
Ako nam uzduž šetnice ne stanu sve planirane skulpture, od bijelog bračkog kamena, višak skulptura rasporedimo po rivi.
Ispod šetnice, kao prve dvije u nizu, uredimo plažu za pse i invalide. (Ne zaboravimo inoks – sjajni.)
Na početku šetnice obavezno usidrimo skulpturu Zlatnog rata… u ukrutbenom stanju.
U parkiću ispred restorana Belvedere ugradimo polu fontanu, suhu, instalirajmo jednu željezno-drvenu skulpturu, nekoliko skulptura od bijelog bračkog kamena, ako ostanu nakon oplemenjivanja rive, te između parkića i ceste ogradu od inoksa – sjajnog.
Studenac uredimo tako da izgleda kao Tianamen. Ugostiteljski objekt na njemu kao bunker iz Drugog svjetskog rata. A fontana kao turska kupelj.
Na pločniku Studenca usadimo pet stabala… i tri kandelabra.
Kosinu s istočne strane Studenca, na kojoj su bile stepenice, zalijmo betonom.
Kalu Vuzio popločajmo bijelim bračkim kamenom tako da svaki petnaesti red bude poliran, i klizav, a visina pločnika – na najmanje jednim vratima, od Dva ferala – neka prelazi visinu praga.
U Kali izvedimo kuhinjske ventilacije iz svih Kali pripadajućih restorana.
Potok, kod Dva ferala – dok ne dođe od inoksa, sjajnog – ukrasimo željeznom ogradom (šireg profila od postojeće) i obojimo je u bijelo.
Bolski podrum preuredimo u ekskluzivnu kušaonicu vina, i – za one koji vole isključivo skupa vina – neka bude otvoren samo tri mjeseca ljeti.
Bivšem restoranu Vidovici dodajte još dva kata.
Renovirajmo Marinero.
Uredimo zadružnu zgradu u centru Bola tako da joj s fasade, u secesijskom stilu, otučemo žbuku i kamen koji se pojavi povežimo cementnom fugom.
Ograda (od inoksa, sjajnog?) na trotoaru kod dječjeg vrtića neka nam prati nagib ceste.
Stepenice, koje s terase Taverne Riva (balauštre) vode na rivu, nadopunimo rukohvatom od inoksa – sjajnog.
Štandovima na pazaru dodajmo limene krovove.
Podignimo park na pazaru metar i pol poviše trotoara.
Na Zlatnom ratu organizirajmo iznajmljivanje modernih, multipraktik ležaljka i sukladno njima suncobrana.
U šumici, na Zlatnom ratu, omogućimo otvaranje što većeg broja restorana, kafića, kioska, štandova… i šatora.
Apartmane i apartmanska naselja, u što manjim razmacima, rasporedimo po cijelom mjestu.
Zatvorimo školu u centru, a onu na Benaćici (Voždovcu) prilagodimo potrebama turizma.
Oko crkvice Sv. Liberata – uvažavajući turiste, kršćane – ugradimo garažu.
U Dominikanskom samostanu zatvorimo muzej (i lapidarij), a Samostan pretvorimo u ugostiteljski objekt.
Martinicu i sve vale do Konjske pretvorimo u turističko gradilište.
Hotelima i hotelskim naseljima (all inclusive) – izuzimajući Bijelu kuću – dodajmo što veći broj kreveta.
Ispred hotela, gdjegod je moguće, postavimo brončanog magarca i „Guospu na tutu“ – od bijelog bračkog kamena (naravno).
Popunimo cijelo mjesto citibardovima i info punktovima, a gdjegod možemo ubacimo semafore.
Muzika, ljeti, neka nam trešti na Zlatnom ratu, Loži i ispod Lože, a u centru mjesta obavezno napravimo disko.
Svi restorani neka nam budu isti ili slični (a u njima zanemarimo domaću kuhinju i nuđajmo standardne europske delicije).
Za Božić i Novu godinu na zidine Lože postavimo Djeda mraza – u saonicama.
Za iste blagdane, ispred Tri palme podignimo šator.
Ne odustajmo od Bolskog lita: ljetnih predstava, predavanja, radionica, gastro sajmova, koncerata, ribarskih večeri… a osim zimskoga i ljetnog karnevala – prema zahtjevima turističkog tržišta – uvedimo još i jesenski, i proljetni karneval.
U luci, ispred Lože, usidrimo sve velike turističke brodove tako da se ne vidi Loža.
Na ulazu u Bol, morskom, postavimo na svjetioniku velika modra slova: Bol – da katamarani i ostali brodovi ne bi, slučajno, zalutali u Jelsu.
Na kiosku u kojem se prodaju karte za katamaran napišimo velikim slovima: Karte za katamaran i u produžetku isto to na engleskom jeziku.
Na ulazu u Bol – kopnenom, s istočne strane – ugradimo nekoliko raskošnih, multinamjenskih objekata od čega najmanje jedan hotel (s pet-šest katova) tako da se Bol i ne vidi.
Tri kilometra ispred ulaza u Bol – a za ovaj potez, kao i za sve prethodne poteze, obavezno konzultirajmo struku – ugradimo mali, mali vidikovac s kojeg će se sve nabrojeno vidjeti, ili barem naslutiti.
I onda se svi mi, stanovnici turističke destinacije Bol – uz još neke ˝sitne intervencije“ – možemo posrat (u oni žuti zahod, u šumicu na Borak)!
Ivica Jakšić Čokrić Puko,
prorok u svome mjestu, Bol, 3. travnja, 2018.
* Stavovi izneseni u kolumnama, vašim vijestima i komentarima osobni su stavovi autora i ne izražavaju nužno stav redakcije portala BOLinfo.hr
To sve nebi imalo smisla bez trga umjetnika i proroka Ivice Jakšića Čokrića Pukota
A što ovaj čovjek želi…. da Bolom hodaju magarci i da se turisti s njima slikavaju i da to bude vrhunac ponude u Bolu…