Tekst: Zeleni Dalmacije / Lovro Rumora

Povodom novih zahvata u prostoru Bola bilo bi poželjno razmisliti kakav turizam ostavljamo iza sebe vjerujući da radimo najbolje. Ovo je sažetak pri okruglom stolu HAZU kako ga vide Zeleni Dalmacije.

Turizam donosi blagodat ekonomiji, ali stvara određene pritiske na kulturnu i prirodnu baštinu za koju nemamo model upravljanja. Prelaskom s masovnosti na kvalitetniju uslugu i ekološki pristup dugoročno donosi veću korist i bolju zaštitu okoliša.

Zeleni Dalmacije drže da se učestalim mikro intervencijama, u prostoru u ovom slučaju obalnom pojasu (nasipavanje kroz tzv. prihranu plaža, poboljšanja obale, lukobrani, marine, pera, morske šetnice i turistifikacija prirode) događaju makro promjene obale  i prirodnog okoliša u Hrvatskoj.
Turistifikacija prirodne baštine je proces ispunjavanja prirode (okoliša) sadržajima i aktivnostima u cilju isključivog stjecanja i izvlačenja dobiti bez dužnog zaštitarskog djelovanja prema prostoru (Malostonski zaljev).
Klimatske promjene promijeniti će turističke pravce, koridore i donijeti ugrozu prirodne baštine kroz požare, suše i poplave. Požari su najveća opasnost za prirodnu baštinu koju vrlo često uzrokuje turizam posredno ili neposredno. Požar utječe na promjenu krajobraza i dugoročne devastacije okoliša. Potrebno je unaprijediti sustav. Turizam donosi značajno povećanje razine buke na kopnu i moru. Nautički turizam opterećuje i mijenja pomorsko dobro izgradnjom marina i lučica i proizvodnjom buke u moru. Masovnim sidrenjem u prostorima morske cvjetnice smanjuje bioraznolikost mora (Zlatni rat)
U domeni zaštite mora potrebno je hitno započeti procese izgradnje pročišćivaća diljem jadranske obale, te pokrenuti stvaranje prirodne baštine podmorja kroz podmorske rezervate i zone neuzimanja. Zatim, zaštititi i promovirati  bioraznolikost  u prirodnoj baštini kao novi turistički koncept.
Prirodna baština u naseljenim područjima dramatično je ugrožena zapuštanjem sustava.
(Marjanski poluotok i  parkovno nasljeđe)

Turizam koji se okreće ekologiji dugoročno je održiv. Prema prirodnoj baštini trebamo se
odnositi s poštovanjem i obogaćivanjem. Uz zelene gradove trebamo nastaviti u smjeru stvaranja ekocertifikata što označava turističko poslovanje prema standardu koji najmanje utječe na okoliš. To nisu samo plave zastavice nego pružanje usluga kao ekocertificirana hrana, eko certificirani smještajni kapaciteti, eko certificirane plaže, eko certificirani javni prijevoz i eko certificirana turistička destinacija (Krk –zeleni otok) i drugo.

* Stavovi izneseni u kolumnama, vašim vijestima i komentarima osobni su stavovi autora i ne izražavaju nužno stav redakcije portala BOLinfo.hr