Pčelarstvo je prisutno na Braču od iskonskih vremena. Pišući o prastanovnicima Brača, otočki kroničar Vicko Prodić iz 17.stoljeća priča o Ilirima i Slavenima te, spominjući njihovi privredu, govori o pčelarstvu i prometejskoj ulozi Grka koji su ih naučili kako divlje pčele izvući iz pukotine, staviti ih u kamenice i udomaćiti.
Jeste li znali da je godine 1860. Brač je proizvodio 1 650 funti meda što je nešto manje od 1 tone po današnjim mjerilima i 440 funti voska (oko 250 kg)?
Jedan od većih proizvođača na otoku Braču bila je pustinja Blaca, a kamene košnice baš kao i Blacama, možemo pronaći i u Dolu.
Potječu iz 16. stoljeća, što predstavlja pravi arheološki raritet gotovo na cijelom Mediteranu. To su, dakako, utvrdili arheolozi, no košnice su od kamenih ploča, slagane odnosno zidane u tehnici suhozida. Dobro upućeni ističu kako im je posebnost u tehnici građenja uslijed čega su jedinstvene i vrijedne, što se zacijelo ne može vidjeti ni u jednoj mediteranskoj zemlji. Ostaci potvrđuju kako su košnice bile pokrivene kamenim pločama, krovićima.
Njihove gradnje u suhozidu te višestoljetna starost uvršćuju Hrvatsku na prvo mjesto među sedam mediteranskih zemalja. Stručnjaci tvrde kako se na otoku Braču nalazi više takvih kamenih košnica, nego na cijelom Mediteranu.
Proizvodnja meda na nešto moderniji način na Braču je i danas prisutna, ali u manjem obimu.
Naši pčelari uz proizvodnju, promiču važnost očuvanja bioraznolikosti kako bi se očuvale pčelinje zajednice koje su sve ugroženije, zbog česte upotrebe pesticida.
Potražite bračke pčelare na našoj stranici O-kupi otok ovdje.
O tradiciji meda na otoku Braču govori i stari recept o medenjacima koji i nose naziv “Brački“ u hrvatskim kuharicama.
Recept koji smo iskušali s učenicima Srednje škole Brač možete pronaći ovdje.
27.08.2020. na sjednici Vlade usvojen je Program Školski medni dan s hrvatskih pčelinjaka za 2020. godinu. Programom će se provoditi edukacija djece u prvim razredima osnovnih škola i njihovih roditelja o važnosti konzumiranja meda i njegovog uključivanja u prehranu, a omogućit će se i bolji uvjeti za pozicioniranje meda s hrvatskih pčelinjaka na tržištu.
Med koji će se dodijeliti učenicima prvih razreda osnovnih škola bit će zapakiran u Nacionalnu staklenku za med. Projekt Nacionalne staklenke za med podupire Ministarstvo poljoprivrede s ciljem veće prepoznatljivosti meda proizvedenog na hrvatskim pčelinjacima, pomoću znaka Med hrvatskih pčelinjaka. Svaka staklenka koja se označava znakom Med hrvatskih pčelinjaka ujedno je označena i jedinstvenim serijskim brojem, putem kojeg pomoću internetske aplikacije koja je namijenjena potrošačima na www.med.hapih.hr svaki potrošač može provjeriti koji je pčelar, gdje i kada proizveo taj med. Nacionalna staklenka za med u prodaji je od 28. studenog 2018, a od početka prodaje do danas Nacionalnu staklenku koristi 927 pčelara, prodano je ukupno 656 580 staklenki, a može se kupiti na 110 prodajnih mjesta diljem Republike Hrvatske.
Svrha provedbe Programa je podizanje svijesti djece, od rane dobi, o potrebi konzumacije lokalnih poljoprivrednih proizvoda te ukazati na ulogu i značaj pčelarstva u cjelokupnoj poljoprivrednoj proizvodnji, posebno zbog održavanja ekološke ravnoteže i biološke raznolikosti, budući da 84 % biljnih vrsta i 76 % proizvodnje hrane u Europi ovisi o oprašivanju koje obavljaju domaće i divlje pčele.
Školski medni dan s hrvatskih pčelinjaka održan je prvi puta 7. prosinca 2018. godine i polučio je veliki interes javnosti te veliko zadovoljstvo svih koji su sudjelovali u Programu, a posebice učenika prvih razreda osnovnih škola. S jednako dobrim uspjehom Školski medni dan s hrvatskih pčelinjaka održan je i 9. prosinca 2019. godine. U dvije godine njegova održavanja u Programu je sudjelovalo ukupno 826 osnovnih škola s ukupno 72.002 učenika prvih razreda kojima je dodijeljen med od 381 pčelara.
Zadnji komentari