Prema nedavnoj studiji objavljenoj u „New England Journal of Medicine“, SARS-CoV-2 virus koji uzrokuje bolest COVID-19 može živjeti u zraku i na raznim površinama od nekoliko sati do nekoliko dana. Studija je utvrdila da virus može preživjeti do 72 sata na plastici, 48 sati na nehrđajućem čeliku, 24 sata na kartonu, 4 sata na bakru, te u zraku do 3 sata.
Carolyn Machamer, profesorica stanične biologije čiji je laboratorij na Medicinskom univerzitetu John Hopkins, godinama je proučavala osnovnu biologiju koronavirusa. Pridružila se kandidatu za magistra javnog zdravstva univerziteta John Hopkins, Samuelu Volkinu u kratkoj raspravi o rezultatima studije i onome što oni znače u borbi za zaštitu od širenja koronavirusa, te je odgovorila na neka važna pitanja.
Volkin: Prema Vašoj studiji, izgleda kao da virus SARS-CoV-2 danima potencijalno živi na površini. Koliki je zaista naš rizik da se zarazimo dodirivanjem nečega s čime je zaražena osoba prije nekoliko dana bila u kontaktu?
Machamer: Ono što zvuči zastrašujuće i izvlači se izvan konteksta bez dodatnog objašnjenja je da virus može preživjeti na plastici do 72 sata – što zaista zvuči zastrašujuće. Ali ono što je važnije, jest količina virusa koja ostaje na površini, to je manje od 0,1% početnog materijala. Infekcija na taj način je teoretski moguća, ali malo vjerojatna zbog količine virusa koji se nalazi na površinama nakon nekoliko dana i ljudi to moraju znati.
Dok je studija objavljena u „New England Journal of Medicine“ utvrdila da se virus SARS-CoV-2 može otkriti u zraku do 3 sata, u prirodi dišne kapljice padaju na zemlju brže od aerosola testiranog u ovoj studiji. Eksperimentalni aerosoli koji se koriste u laboratorijima manji su od onih koje izbacujemo kašljanjem ili kihanjem, pa ostaju u zraku na razini lica mnogo duže nego teže čestice u prirodi.
Volkin: Koji je najbolji način na koji se možemo zaštititi znajući da virus koji uzrokuje COVID-19 živi na površinama?
Machamer: Veća je vjerojatnost da ćete uhvatiti infekciju u zraku ako ste pokraj nekoga zaraženog nego s površine. Čišćenje površina dezinfekcijskim sredstvom ili sapunom vrlo je učinkovito jer jednom kada je masna površinska ovojnica virusa onemogućena, virus ne može zaraziti stanicu domaćina. No, dodatan oprez zasigurno neće naškoditi.
Smjernice za Centra za kontrolu i prevenciju bolesti o tome kako se zaštititi uključuju:
- Očistite i dezinficirajte površine s kojima se mnogi susreću. To uključuje stolove, kvake za vrata, prekidače za svjetlo, radne površine, ručke, stolove, telefone, tipkovnice, toalete, slavine i sudopere.
- Izbjegavajte dodirivanje visokorizičnih površina u javnosti.
- Kad se vratite kući s javnog mjesta, kao što je trgovina, operite ruke sapunom i vodom u trajanju od najmanje 20 sekundi.
- Kad izlazite van, držite udaljenost od dva metara između sebe i drugih.
- Najvažnije je ostati kod kuće ako ste bolesni i obratiti se svom liječniku.
Volkin: Nagađalo se da nakon što dođe ljeto i toplije vrijeme, virus neće preživjeti, ali još ne znamo je li to istina. Utječu li vremenske prilike ili temperature u zatvorenim prostorima na preživljavanje virusa COVID-19 na površinama?
Machamer: Za to još uvijek nema dokaza. Do sada se nije proučavala vitalnost ovog virusa pri izlaganju vrućini ili hladnoći. No, moram naglasiti da je studija“ New England Journal of Medicine“ provedena na sobnoj temperature od 21-23 Celzijeva stupnja.
Volkin: Kako se virus koji uzrokuje COVID-19 uspoređuje s drugim koronavirusima i zašto vidimo toliko novih slučajeva?
Machamer: SARS-CoV-2 se ponaša poput tipičnog respiratornog koronavirusa kad govorimo o osnovnim mehanizmima infekcije i replikacije. Ali nekoliko mutacija dopušta mu da se čvršće veže za receptore domaćina što povećava njegovu prenosivost, te se zbog toga smatra infektivnijim. Studija „New England Journal of Medicine“ sugerira da je stabilnost SARS-CoV-2 vrlo slična stabilnosti SARS-CoV1, virusa koji je izazvao globalnu epidemiju SARS-a 2002-e i 2003. godine. No, znanstvenici vjeruju da neki ljudi mogu biti nosioci velikih količina virusa SARS-CoV-2 u gornjim dišnim putovima bez manifestiranih simptoma što omogućuje nesmetani prijenos virusa dok su asimptomatični.
Zadnji komentari