Posljednji rezultati DIP-a: u Bolu izlaznost na izbore 48.20%, najviše glasova HDZ-u

Prema privremenim rezultatima Državnog izbornog povjerenstva (DIP) danas u 11.15 sati (obrađeno 99.99% glasova) u Bolu je izlaznost na izbore za novi saziv Sabora Republike Hrvatske koji su se održali u nedjelju, 5. srpnja 2020. godine, bila 48.20 %.

Na biračka mjesta jučer je u Bolu izašlo 778 glasača od ukupno 1614 glasača koliko ih u Bolu ima pravo glasa.
Najviše je glasova osvojio HDZ (s HDS-om) – 251 glas što je 33,60% osvojenih glasova.
Na drugom mjestu je SDP tj. Restart koalicija (SDP, HSS, HSU, SNAGA, GLAS, IDS, PGS) – 206 glas što je 27,57 % osvojenih glasova.
Na trećem je mjestu stranka MOST – 82 glasa što je 10.97% osvojenih glasova.
Na četvrtom mjestu je Koalicija Stranke s imenom i prezimenom, stranaka Pametno i Fokus – 64 osvojena glasa što je 8.56% osvojenih glasova.
Na petom mjestu je Domovinski pokret (sa strankama Hrvatski suverenisti, Blok, HKS, Hrast – pokret za uspješnu Hrvatsku, Stranka umirovljenika, Zelena lista) – 49 osvojenih glasova što je 6.55% glasova.
Na šestom mjestu je politička platforma MOŽEMO! (Nova ljevica, Radnička fronta, Orah, Zagreb je naš!, Za grad) – 37 osvojenih glasova što je 4.95 % osvojenih glasova.

Kako na nacionalnoj razini tako i u broju glasova koje je dobio u Bolu, očito je da je najveći gubitnik ovih parlamentarnih izbora stranka SDP koja je na prethodnim parlamentarnim izborima 2016. godine u Bolu osvojila 35,65% glasova zajedno s HNS-om, HSS-om te HSU-om, a ove 2020. godine 27.57% glasova. Razlog tome, ugrubo rečeno, valja tražiti u nezadovoljstvu SDP-ovih birača vodstvom tj. liderom koji je već ponudio svoju ostavku, potom u ulasku novih stranaka lijeve orijentacije u politički ring, prvenstveno platforme Možemo, dok je HDZ-u značajne političke poene donijelo upravljanju krizom za vrijeme epidemije koronavirusa (koja još traje) u kojoj su se istaknula stručna lica, od kojih su ujedno svi članovi stranke HDZ.
Vrijedno bi bilo analizirati i kako je političko pozicioniranje nekad SDP-ovog lidera, danas predsjednika Republike Hrvatske, Zorana MIlanovića utjecalo na slabljenje SDP-a.
Zaključno, unatoč nestajanju pojedinih manjih stranka, nastanku novih političkih klastera koji su tek ušli u politiku, unatoč rasipanju glasova te prevrtljivosti određenog dijela glasača, evidentno da biračko tijelo u Hrvatskoj ipak ideološki ostaje okupljeno oko bipolarne “desno-lijeve” strukture. Politika nam stalno donosi neočekivane borbe i sudionike, kolo sreće se okreće, a birači pamte, nagrađuju i sankcioniraju. Mnogo toga i zaborave, ali politika na to i računa.