Tekst: Damir Šarac | Izvor: Slobodna Dalmacija | Foto: Roni Marinković

Naši šukundjedovi, pa sve tamo do ilirskih predaka ni slutili nisu kako će njihovo umijeće gradnje gomila, međa, pristava, bunja, gromača, kuća, pojata i guvna koje su slagali od suhog kamena izvađenog iz škrte crvenice, ne bi vjerovali kad bismo im rekli da će jednom tamo u dalekoj budućnosti smatrati svjetski važnim kulturnim nasljeđem, a upravo tako se dogodilo.

Na zasjedanju UNESCO-ova Međuvladina odbora za nematerijalnu kulturnu baštinu, u Port Louisu na Mauricijusu umijeće suhozidne gradnje je upisano je u listu nematerijalne baštine čovječanstva, a nominaciju su predložili Cipar, Francuska, Grčka, Hrvatska, Italija, Slovenija, Španjolska i Švicarska.

Na inicijativu hrvatskog Ministarstva kulture, udruga Dragodid koja je još od 2002. godine u viškom mjestašcu Dragodid započela s popularizacijom, istraživanjem i organizacijom radionica suhozida u nominaciji je sudjelovala kao stručna organizacija hrvatskog tima.

Pored suhozidne gradnje, na UNESCO-ovu popisu od srijede se našla i međimurska pučka popevka kao samostalna hrvatska nominacija.

Gradnja ‘u suho’ umijeće je izrade konstrukcija od kamena bez upotrebe vezivnog materijala, a u užem smislu odnosi se na zidanje lomljenim kamenom s minimumom obrade ili bez obrade, kao širi pojam može obuhvatiti i polaganje kamenih opločenja i pokrova, gradnju inženjerskih građevina klesanim kamenom bez upotrebe veziva.

Suhozid se u različitim oblicima u Hrvatskoj pojavljuje duž prostora jadransko-dinarskog krša i snažno karakterizira njegov krajolik, a drugi su karakterističan proizvod manji objekti različitih namjena.

S ova dva novoupisana elementa, Hrvatska je na UNESCO-ovoj listi ima upisanih 17 kulturnih dobara.

 

Izvor: Slobodna Dalmacija