Ljetno računanje vremena, sukladno Uredbi o računanju vremena, počinje u nedjelju, 25. ožujka, u 2 sata, tako što se pomicanjem za jedan sat unaprijed vrijeme u 2 sata računa kao 3 sata, objavio je Državni zavod za mjeriteljstvo.
S početkom ljetnog računanja vremena mijenjaju se i razdoblja dnevnih tarifnih stavova za obračun električne energije. Tako će se od nedjelje, 25. ožujka struja obračunavati prema višoj tarifi u razdoblju od 8 do 22 sata, a prema nižoj tarifi noću, od 22 do 8 sati, podsjećaju iz Hrvatske elektroprivrede (HEP).
Sat unaprijed u Europi će pomaknuti stanovnici svih zemalja, osim Islanda, te više od 70 država u svijetu. Osim Europe, SAD-a i Kanade, kazaljke naprijed pomiču se i u većini zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza, u Meksiku, na Kubi, Grenlandu…
Pomicanje sata ustaljeno 70-tih godina
U zapadnoj Europi “pomicanje sata” ustaljeno je početkom 1970-ih godina, uz obrazloženje da se time “produžava” dan, štedi energija, povećava produktivnost, poboljšava prilagođavanje ljudi i radni dan čini efikasnijim.
Međutim, suprotno nekadašnjim vjerovanjima, sve se češće navode i argumenti protiv takve prakse, poput onoga da nema rezultata u uštedama energije, a remeti se ustaljene obrasce spavanja što, tvrde znanstvenici, može imati značajne posljedice.
Tako su nedavna znanstvena istraživanja pokazala su da će pomicanje sata s 2 na 3 sata u nedjelju, 25. ožujka, vjerojatno rezultirati porastom srčanih i moždanih udara, većim brojem automobilskih nesreća, te smanjenjem radne učinkovitosti.
“Naša studija ukazuje na to da nagle, pa i male promjene ritma sna mogu imati štetan utjecaj”
– upozorava kardiolog Amneet Sandhu sa Sveučilišta u Coloradu čija je studija, utemeljena na bolničkim podacima, otkrila porast broja srčanih udara za 25 posto u ponedjeljak, dan nakon početka ljetnog računanja vremena.
Uvedeno u Prvom svjetskom ratu sa ciljem uštede ugljena
Motiv za prelazak na ljetno računanje vremena bile su u prvom redu energetske uštede u Prvom svjetskom ratu, zbog kojih Austro-Ugarska i njezini saveznici počinju eksperimentirati s tom praksom. Cilj je bila ušteda ugljena, tadašnjeg glavnog energenta. Već sljedeće godine, 1917., pridružuje im se i Britanija sa svojim saveznicima, dok su Rusija i Sjedinjene Države pričekale još koju godinu.
Ljetno računanje vremena šire je razmjere dobilo za vrijeme Drugog svjetskog rata kao mjera štednje struje. Logika je bila da dulje trajanje dana znači da će ljudi manje sati provoditi uz umjetnu rasvjetu.
Prakse su nakon rata bile različite i neujednačene, a prekretnica je bila velika energetska kriza 70-ih godina kada se svijet počeo vraćati “pomicanju vremena” koje se od tada ustalilo u većem dijelu Sjeverne Amerike i Europi, ali ne i u većini drugih zemalja svijeta. Bivša Jugoslavija ljetno je vrijeme prvi put uvela 1983. godine.
Europski parlament je 8.2.2018. usvojio rezoluciju kojom predlaže odustajanje od pomicanja sata.
Sada još ostaje da to potvrdi Evropska komisija i Vijeće EU. Ako Europska komisija i Europsko vijeće potvrde rezoluciju, ispunit će se želja milijuna ljudi koji ovaj sistem smatraju lošim i štetnim po zdravlje.
No treba znati da rezolucije EP-a nisu obvezujuće za Komisiju i Vijeće. One su samo pritisak na ta tijela da donesu određenu odluku.
Prema prvim tumačenjima, ovom odlukom neće se automatski ukinuti ljetno računanje vremena za sve članice EU-a, nego će one same moći odlučivati o tome.
Zadnji komentari